Ustaše i partizani izašli iz mode: Hrvati istrošili svu svoju povijest pa se prebacili na finsku

Trend je pokrenuo sam premijer Milanović, koji je više puta naglašavao da je potrebno da Hrvati završe sa Drugim svjetskim ratom. Ipak, malo je tko očekivao da će za alternativu izabrati Finski građanski rat

Veliki Albert Einstein jednom je izjavio: „Jedino su svemir i hrvatska polemiziranja o ustašama i partizanima beskonačni, ali za svemir nisam siguran“. Čini se da je bio u krivu, jer, kako sada stvari stoje, Hrvatima podjela na ustaše i partizane zadnja dva dana nije glavna preokupacija u životu. Ipak, ovako optimistične vijesti mogu navesti na lažni trag: mnogi bi pomislili da su Hrvati uslijed gospodarskog i društvenog napretka zaboravili na sukobe u prošlosti.

„Ništa nije dalje od istine“ govori nam povjesničar Tvrtko Jakovina, te nastavlja: „Hrvati su, sada je očito, napokon potrošili svu povijest. Svađe oko Bleiburga, Jasenovca i sličnih masovnih stratišta, te o prirodi ustaša i komunista, nikome više nisu zanimljive, a novih tema nema. Kvragu, samo je jedan Pavelić. Ne možete ih izmisliti petnaest pa o njima pričati tisuću godina“.

Da je tematika Drugog svjetskog rata potpuno izlizana do sada se uspješno skrivalo od javnosti. Ipak, zadnjih godina je vidljiv trend opadanja zanimljivih priča o akterima iz 1940-ih. „Do prije deset godina svaki tjedan smo imali ekskluzivu o nekim novim ustaškim ili partizanskim zločinima na više od dvadeset strana dnevno. Pogledajte na što smo sada spali. Jednom mjesečno jedva sklepamo članak na dvije stranice o Titovim prehrambenim navikama. Pa tko će se svađati oko prehrane. Dva tri komentara kako je Tito pio hrvatsku krv i to je to. Na to smo spali. Ako mogu biti u skladu sa poviješću, to su “reliquiae reliquiarum”, ostaci ostataka nekada slavnog Jutarnjeg lista“ govori nam jedan novinar koji je napisao preko tisuću vijesti o Titovim životinjama i Pavelićevom blagu zakopanom u nekom bunaru u Sloveniji.

Na sreću po Hrvate, problem je detektirao sam premijer Milanović, koji je ubrzo pronašao alternativu u finskom građanskom ratu vođenom od siječnja do svibnja 1918. godine.

Iako je riječ o sukobu sa samo 37 000 mrtvih, što je čajanka prema bilo kojem svebalkanskom tulumu, Hrvati su se posljednja dva dana lijepo primili oko prirode finskog rata i o tome što je premijer smio, a što nije smio reći. Činjenica da gotovo nitko živ u Hrvatskoj ne zna ništa o ratu u Finskoj nikoga ne treba zabrinjavati, jer je i o Drugom svjetskom ratu malo tko pročitao nešto pa su svejedno svi pričali gotovo 70 godina.