Pet najboljih povijesnih serija

I dok većina tvojih vršnjaka uči ili radi nekog vraga u životu, ti i dalje kradeš Bogu dane ne želeći se odreći luksuza dvanaestsatnog svakodnevnog gledanja serija, dok s druge strane, sa svakim novim danom osjećaš grižnju savjesti jer pod milim bogom mjesecima nisi pročitao ništa informativno. U svakom slučaju, evo načina kako spojiti ugodno s korisnim: gledajte serije iz kojih možete nešto i naučiti. Doduše, naučit ćete povijest, pa teško da ćete to znanje igdje moći iskoristiti osim na plenumu Filozofskog fakulteta, ali znanje je znanje.

5.Vikings – Mnogi će se iznenaditi, ali History Channel tu i tamo, u pauzi između produciranja dokumentarca o novoj teoriji o vanzemaljskom podrijetlu piramida i produciranja dokumentarca o još novijoj teoriji o vanzemaljskom podrijetlu piramida radi skroz ok povijesne dokumentarce, ali i serije. Relativno nepoznati Vikinzi jedno su od ugodnijih iznenađenja prošle godine. Priča nas vodi u deveto stoljeće na sjever Europe gdje narod živi od pljačke do pljačke, baš poput ogranka HDZ-a u tvom gradu. Gladni, bosi i siromašni, umjesto da se odaju desničarenju, fašizmu i mlaćenju pedera napredni Vikinzi počnu razmišljati o bogatoj zemlji na Zapadu. U isto doba, Hrvati devetog stoljeća isto tako pričaju o bogatoj zemlji na Zapadu. I dok Vikinzi stižu do Engleske koju pljačkaju, Hrvati stižu do Vatikana koji nas, evo, i nakon 1200 godina još uvijek uspješno pljačka.

Ali vratimo se priči o Vikinzima. Glavna priča vrti se oko Ragnara Lothbroka, naprednog Vikinga koji inzistira na prekomorskom putovanju u vrijeme dok većina njegovih sunarodnjaka misli kako na zapadu nema ničega do beskrajnog morskog plavetnila. Ipak, on odlazi na put, a njegova otkrića prouzrokovat će mnoge promjene u društvu tog doba… Serija je, inače, odlično snimljena, a dosta se pazilo i na autentičnost tako da nećete naići na fantastične i nerealne scene, kojima obiluje 90 posto programa History Channela. Vikings su zanimljiva priča koja prati povijesni predložak i dosta pozornosti predaje da bude što realnija pa je čak na momente i spora. Ali, bez brige, ukoliko ste ljubitelj povijesnog žanra, ova serija će vas oduševiti.

4. Spartacus – dobro, ako ćemo iskreno, što se tiče dubine likova, priče i svih onih stvari za koje se volite pretvarati u društvu da su vam bitne, Spartacus nije kvalitetna serija. Ali bogami nije ni smeće kao onaj Spartak s Višnjićem.  Uglavnom, možda vas neće natjerati da preispitate svoj život, ali Spartacus će vam ponuditi tri, odnosno tri ipo sezone, prepune akcije, krvi i neobaveznog perverznog rimskog seksa. Radnja počinje u Trakiji, gdje seoski vođa, najzgodniji i najjači muškarac, sklapa sporazum s rimskim generalom na kojem se odmah vidi da je totalno govno od čovjeka. Naravno, ovaj ga izigra nakon tri minute i Tračanin završava u ropstvu, odvojen od svoje žene i sela koje je, više ili manje, poklano odmah na početku prve epizode prve sezone. Budi se u Italiji gdje ga kupuje Batiatus, čovjek koji se bavi uzgojem gladijatora…

Spartacus, da pogodili ste, priča je o poznatom ustanku iz prvog stoljeća prije Krista. Naravno, serija povijesnu pozadinu koristi kao kostur, velik broj likova su stvarne povijesne ličnosti, ali priča je izmišljena. Iako povijesna, mnogi će za ovu seriju reći da je daleko od pravog prikaza rimske povijesti. Ali budimo iskreni, je li stvarno želite realnu povijesnu seriju? Ako vam je do smrdljivih neurednih muškaraca i dlakavih neobrijanih žena radije prošetajte do najbližeg Filozofskog fakulteta.

Zanimljiva, ali u prvom redu tužna je priča koja prati ovu seriju. Andy Whitfield glumac koji je u prvoj sezoni glumio Spartaka naglo oboljeva od raka, od čega naposljetku i umire. Serija je stopirana, druga sezona odgođena, ali pametni scenaristi sjetili su se u međuvremnu snimiti dodatak seriji, polusezonu od šest epizoda koja se događa kronološki prije dolaska Spartaka u Italiju (Spartacus: Gods of the Arena). Druga sezona krenula je u jesen 2012., gotovo dvije i pol godine nakon što je završila prva sezona. Spartacusa je u drugoj i trećoj sezoni utjelovio Liam McIntyre. Dok prva sezona prati događanja u i oko gladijatorske arene grada Capue, druga i treća sezona priča su o ustanku… U svakom slučaju, žene će Spartaka gledati zbog trbušnih mišića i seksa, muškarci zbog kidanja glava, utroba i seksa, a usput ćete naučiti malo rimske povijesti i pojmova. Puno seksa i malo učenja. Nešto kao prva godina fakulteta.

3. Deadwood – ako ste mislili da je hrvatska pretvorba i privatizacija doba kada su najveći ološi postajali ugledna gospoda, krivo ste mislili. Doduše, ruku na srce, nije da ste puno pogriješili, ali ipak postojalo je razdoblje u povijesti kada su ljudi kojima i Miroslav Kutle može biti moralni uzor dolazili preko noći do ogromnog bogatsva. Čuli ste za zlatnu groznicu koja je krajem 19. stoljeća tresla siromašne Amerikance više nego afere tresu našu aktualnu vladu. Deadwood je netipična priča o divljem zapadu, Americi s kraja 19. stoljeća. Ovo netipična samo znači da je Deadwood zapravo, za razliku od više manje svega što je ikad snimljeno o Divljem zapadu, zapravo sasvim realna priča koja prati živote ljudi u gradiću u nastanku, Deadwoodu. Priča je, jebiga, uglavnom izmišljena, ali svakodnevnica je prikazana realno, dok se, često, u seriji pojavljuju poznate povijesne ličnosti kao što je Wild Bill Hickok.  Osim njega ima tu svega – od lokalnih šerifa, vlasnika kafića koji posluje i kao bordel, dilera droge koji imaju paravan, pa sve do pokvarenih i korumpiranih političara – ma baš svega što ima u svakom malom dalmatinskom gradiću. Kad dvaput razmislim, jednostavno nema razloga da kao Hrvat gledate Deadwood, pogotovo kad se uzme u obzir da u Hrvatskoj i prevladavaju stavovi iz 19. stoljeća.

2. Band of brothers – Dok Hrvati još uvijek raspravljaju kako je i je li uopće završio Drugi svjetski rat, te tko je tu pobijedio, a tko izgubio, velik broj država nema tako šizofren odnos prema ovom ratu. Dapače, ima nekih koje su se davno pomirile da su u tom ratu pobijedile, pa danas, umjesto da prebrojavaju mrtve, prebrojavaju dolare zarađene na ekranizaciji ovog rata. Band of brothers definitivno spada u sam vrh kad je riječ o ekranizaciji bilo kojeg rata. Priča prati grupu vojnika E- company, što je dio 506og regimenta 101. zračne divizije od njihove obuke 1942. godine pa sve do kraja Drugog svjetskog rata. Uopće ne treba napominjati da je cijela serija rađena po istinitim pričama i sjećanjima sudionika koji se pojavljuju u svakoj epizodi. Ali, naravno, cijeli ovaj opis je u principu nebitan jer ste ovo remek djelo već davno odgledali, a sada, dok ovo čitate, taman vam se rađa ideja kako bi to mogli opet učiniti. Devet godina nakon Združene braće objavljena je serija Pacifik kao neka vrsta nastavka, a kako joj ime govori, prati događaje grupe američkih vojnika na Pacifiku.

1. Rome –  Iako za preostala četiri mjesta ima prostora za kukanje i hejtanje; te niste uvrstili Boardwalk empire, te niste uvrstili Dugu mračnu noć bagro komunistička, za prvo mjesto dileme jednostavno nema- Rim je najbolja povijesna serija svih vremena.

Dobro, za razliku od drugoplasirane serije, Rim ne prati potpuno točno povijesnu priču – jebiga, prošlo dosta vremena, a nisu svi imali sreću da imaju dalmatinske pjesme u kojima se potanko objašnjava svakodnevni život davno minulih vremena.

Radnja Rima je preklapanje stvarnih povijesnih ličnosti s kraja Republike (Cezar, Oktavijan August), stvarnih događaja iz tog doba, ali i izmišljenih priča ljudi koji su, zanimljivo, bili stvarne povijesne ličnosti. Priča prati dvojicu Cezarovih legionara, Luciusa Voreniusa i Titusa Pulla, koji se, nakon nekoliko godina, vraćaju u Rim iz Galije. Njihov svakodnevni život, problemi, strahovi i snovi nemilosrdno se isprepleću s velikim povijesnim događajima tog doba… Rim je, bez premca, jedna od najboljih serija ikad. Iako se nedostatak novca vidi u neprikazivanju velikih bitaka tog doba (sukob Cezara i Gnej Pompeja), Rim je od prve do zadnje epizode napet i dramatičan. Ma gotovo savršen. Al što dalje pisati, znate što vam je raditi. Ionako su ispitni rokovi. A s ovom serijom će te i dosta naučiti…

Razveseli nas klikom:

0 comments