Lista narodnih mudrosti deblja je od Biblije iz koje, ruku na srce, dobar dio istih i crpi. Ovdje smo, da ne pilamo pričom i uzrečicama jer nismo vaša baka, odabrali najčešćih pet.
Pala mi je sjekira u med
Nekako u prikrajku misli znam da ovo treba biti dobro, kao kad ti se nešto pozitivno dogodi, ali ja na to gledam drukčije.
“U jebemti, pala mi je sjekira u med… Sad je skroz ljepljiva pa je moram oprati… Pa će biti mokra pa ću je morat osušiti i onda će zahrđati pa će mi uskoro trebati nova sjekira. I šta uopće radim sa sjekirom kad se grijem na centralno?”
No, istina je sljedeća.
U vrijeme dok su se ljudi grijali pretežito na drva, početkom svake godine bi masovno išli u sječu drveća (zato se prvi mjesec i zove siječanj) kako bi se pripremili za iduću zimu. I sad, zna se da su suha i šuplja drveća puno bolja za ogrjev jer duže gore. Također se zna da se u te šupljine u drveću zavlače pčele i tamo prave med. (I orgije, no to nije bitno za priču). A med je u to vrijeme bio jedino sladilo i poželjan dodatak svakom kućanstvu. (Kao i orgije.)
Tako da dok sječeš drveće, probiješ koru i vidiš da ima meda unutra, pod prvo “Wooohoooo, free med”, a pod drugo, dobra drva za ogrjev. A to se nije često događalo tako da je bilo smatrano srećom kad ti sjekira padne u med.
Danas bi to moglo biti npr.
“Uš’o u noćni tramvaj u kojem nije smrdilo.”
Medvjeđa usluga
“Došlo je leto, a pustinjak je, umoran, legao da odrema. Medved mu je obećao da će paziti na njega. Međutim, pustinjaka je ubrzo počela da nadleće jedna muva, a meda nikako nije uspevao da je otera. Kada je stala na pustinjakovu glavu, medved je, već razljućen, dohvatio kamen i udario je svom snagom, u želji da odbrani prijatelja.”
Nikad ne bih rekao da medvjeđa usluga potječe od ove anegdote. Niti da ću kao izvor koristiti srpski portal, mislio sam da će te stvari nestati micanjem Titine biste s Pantovčaka. HVALA KOLINDA! (sarkastičnim tonom)
I da, neću reći Titove biste, nego Titine. Pjesme Dine Dvornika nisu Dinove pjesme, nego Dinine pjesme. Pjesme Tončija Huljića nisu Tončijeve pjesme, nego pjesme osobe od koje god da ih je ukrao… i tako dalje.
Kad sam pročitao ovu anegdotu, shvatio sam što točno znači medvjeđa usluga i mislim da je sad slobodno možemo preimenovati u “Urkelova usluga” ili “Okej, znam da želiš dobro, ali de molim te samo sjedi sa strane i ništa ne diraj…ma shvaćam ja što si ti htio i znam da nisi ništa loše mislio, ali jebiga sjebo si pa bih te molio da se ne prtljaš više… stvarno ti kažem ne moraš mi pomagati, molim te, samo sjedni, sve je u redu, sam ću… samo ništa ne dir(…) A…U…PIČKU MATERINU… pa jesam ti rekao da ništa ne diraš jebem ti sunce, aj makni se” usluga.
Mačak u vreći
“Riječ je o uspomeni na jedan trik, prijevaru na sajmovima u 18.-om stoljeću. Male svinje bile su dopremane na sajam zatvorene u vreći. Varalica bi često u vreću stavio mačku umjesto male svinje i tako prevario kupca.”
Dakle, svinje su bile vrijednije od mačaka i kupovale su se u više primjeraka npr. 10 komada i onda ovaj u 9 vreća stavi po jednu svinju, a u desetu stavi mačka pa ovaj poslije shvati da je prevaren, odnosno da je dobio mačka u vreći.
Eh, da su ovi iz odbora za smišljanje narodnih izreka znali koliko će mačke danas biti popularne na internetu, razmislili bi još jednom o upotrebi te reference.
Danas bi izreka “Dobio je mačka u vreći” mogla biti zamjena za “Pala mu je sjekira u med”. Zamisli nekog mačkoljupca, vraća se iz Konzuma s tri pune vrećice, dođe kući i odloži ih sve na pod, kad ono iz jedne izleti mačak.
“AJUUUUJ pa otkud ti tu? A baš ci mi cladak! A ciji si ti? Jeci ti sad moj macak? Jeci jeci! Hajde da napravimo deset tisuća selfija”
Danas bi se mačak u vreći mogao zamijeniti i s :
“Dobio si Jensa Nowotnyja. I to bez vreće.”
Mlatiti praznu slamu
“U stara vremena žito se vrhlo na dva načina – pomoću konja i mlaćenjem. Oni koji nisu imali konja, svojim su rukama mlatili požnjeveno žito i tako odvajali zrnevlje od klasja. Tako se, eto, nekad mlatilo žito. Taj posao imao je svoj puni smisao i svrhu, jer se na taj način dobijalo čisto zrno. Ali mlatiti po praznom, već ovršenom snoplju, od kojeg je ostala samo slama bez zrnevlja, nema stvarno nikakvog smisla.To je uzaludan posao, posao bez svrhe, a preneseno znači: “baviti se nečim beskorisnim “, “uzalud se truditi”, a onda i “govoriti uprazno, bez smisla i svrhe” i sl.”
Uz ovo dolazi i narodni vic, čiji inače nisam fan, ali ovaj je dobar.
„Zašto je zabranjeno pušiti u Saboru? Boje se da ne dođe do požara jer svi mlate praznu slamu.“
A moj bi bio : „Sve se nema posla, a pol’ države se bavi poljoprivredom.“
Danas bi se “mlatiti praznu slamu” moglo promijeniti u “svađati se na internetu”, “biti socijalni radnik Bad Blue Boyu” ili jednostavno “pokušati napraviti nešto profitabilno u Hrvatskoj, a da ti pritom target market ne mora imati IQ ispod 80”.
Btw. ako su BBB – Bad Blue Boysi, hoće li jednog dana njihovi najveći navijački konkuretni biti GGG – Good Green Gaysi?
Izvući deblji kraj
“Ovo je jedan od frazema koji ima dva značenja. Uz to još i – suprotna! U rečnicima našeg jezika, naime, zabilježeno je da izvući deblji kraj znači: “a) pri podjeli dobiti bolji, vrijedniji dio” i “b) vrlo loše proći” ili “nastradati”, “nadrljati”.
Prvo značenje vezano je za podjelu nečega, pa je onda sasvim logično da je u toj situaciji bolje dobiti deblji nego tanji kraj, tj. više nego manje.
Drugo značenje frazema “izvući deblji kraj” može se protumačiti jedino ako se uzme u obzir još jedan frazem. To je svima nam poznata izreka: batina ima dva kraja, koja nas upozorava da se borba batinama može u doslovnom i u prenesenom smislu završiti dvojako: ili dobro ili loše. Pošto se batina obično drži za tanji kraj, onaj koga tuku i koji, dakle, prolazi loše, stvarno izvlači deblji kraj. Otuda onda i takvo značenje spomenutog izraza.”
No, recimo da je kod nas uvriježeno mišljenje da izvući deblji kraj znači nešto loše, tj. da smo prošli gore odnosno da je moglo biti i bolje. Jedna stvar koja mi je tu čudna je to što se meni čini da više boli onaj tanji dio jer se njega sjećam kako pecka kad udari. No, onda sam shvatio da bi zapravo više bolilo da su nas mlatili onim debljim dijelom, no naši roditelji su bili toooliko dobri da su nas udarali samo tanjim dijelom.
Tanka je granica između edukativnog šibanja i prijave socijalne skrbi za fizički napad. Ili je debela?
Danas bi “izvući deblji kraj” moglo biti prevedeno kao “proći gore nego što si mogao”.
Što? Očekivao si nešto kreativnije? Pa u Hrvatskoj smo, a znaš kako se kaže : „Kad si u Rimu, ponašaj se kao Rimljanin.“
Autor: Mislav Ćuk/The Michiya Flow
0 comments